Prema općeprihvaćenoj verziji događaja, nacistički vođa Adolf Hitler i Eva Braun počinili su samoubojstvo
u berlinskom bunkeru na kraju 2. svjetskog rata, a njihova su tijela spaljena prije dolaska savezničkih snaga.
No, postoji popularna verzija, prema kojoj je Hitler zaključio da ga nema tko zamijeniti na čelu 'Četvrtog Reicha' ukoliko se ubije, pa je dvadesetak minuta nakon ponoći, 28. travnja 1945. odlučio pobjeći iz bunkera tajnim tunelom u društvu svoje izabranice. Istovremeno, šef Gestapoa Heinrich Müller, trebao se pobrinuti za prikrivanje bijega, što je uključivalo i odabir odjeće u koju su odjeveni dvojnici koji su spaljeni umjesto Hitlera i Eve Braun.
Na pustom bulevaru Hohenzollerndamm sjeli su u zrakoplov Junkers-52, kojim je pilotirao iskusni kapetan Peter Baumgart, i poletjeli. Spustili su se u Danskoj, te zatim poletjeli prema Španjolskoj, gdje mu je general Franco dao zrakoplov kojim se prebacio na Kanarske otoke. Od Kanara se Hitler podmornicom prebacio do Argentine, odakle više nikada nije odlazio. S Evom Braun je imao dvije kćerke i nakon 17 godina skrivanja umro je 13. veljače 1962. godine sa 73 godine.
Tako glasi fantazija koja ima svoje poklonike, iako nikada nije dokazana.
No, zanimljivo je kako su "teoretičari zavjere" imali dobre podloge za sumnju u službenu verziju događaja, jer nije pronađen niti jedan fizički dokaz da je Hitler doista skončao u berlinskom bunkeru, pa su čak i komadići lubanje, koje su Rusi pronašli pored bunkera i vjerovali da pripadaju Hitleru, pokazali DNK analizom 2009. godine da se radi o ženi.
Oni koji vjeruju u Hitlerov bijeg toliko su uvjereni da su spremni tužiti druge za "autorstvo" ideje. Naime, britanski autori nove knjige "Sivi vuk: Bijeg Adolfa Hitlera' Gerrard Williams i Simon Dunstan, koji opisuju njegove dane u Južnoj Americi, izazvali su gnjev argentinskog novinara Abela Bastija koji tvrdi da su upotrijebili njegovo istraživanje i traži naknadu. Basti dolazi iz patagonijskog grada Bariloche, gdje je pobjeglo mnogo nacista.
No, Williams mu je odgovorio da Basti nije autor ideje o Hitleru u Argentini, jer su knjige na tu temu postojale još 1953. i 1987. godine.
***Izvor: Jutarnji List