Drvo je i građevni materijal, i materijal za izradu umjetnina, nakita, suvenira.
O njemu je potrebito imati osnovna saznanja.
Tradicija izrade predmeta od drva ima prapovijesnu dužinu.
Jedan od najosnvnijih najčešćih materijala koji se uopće pojavio u pretpovijesna vremena bilo je drvo.
Prva uporaba drva bila je za gradnju skloništa za ljude, životinje, te za izradu kuća.
Drvo je postepeno izbacivano kao osnovni građevni materijal, jer ga je potiskivala tehnologija, novi materijali i tehnike gradnje.
Drvo je živ materjal i zato o njemu treba znati dovoljno da bi se pravilno koristilo.
Osim toga ,svjetske zalihe drva iako se čine da su neiscrpne, počele su se opasno smanjivati.
Stoga je potrebno pažljivo koristiti se drvetom, pažljivo ga obrađivati, a ostatke po mogućnosti reciklirati.
Struktura i osobine drva
Drvo je živ materijal koji se sastoji od raznolikih struktura tako da materija nije homogena. Osim toga, svojstvo drveta se mijenja ovisno o strukturi drva, te o smjeru naprezanja, smjera vlakana, jezgri ili godovima.
Dva komada izrezana iz istog debla, nikada nisu jednaka.
To treba imati u vidu prilikom spajanja dva komada u jedan jedinstverni komad.
Drvo je jedan od rijetkih materijala koji se nemože napraviti na umjetan način.
Poprečni presjek drveta
Taj presjek pokazuje strukturu odraslog stabla koji otkriva njegovo srce, te podatke o upotrebljvosti istog..
Na prvi pogled, pogotovo u crnogorice, primijećuju se godovi. Ti godovi govore o rastu drveta, njegovoj starosti, uvjetima rasta i predjelu na kojem je drvo izraslo.
Bez obzira na idealne uvjete rasta godovi nikad nisu pravilno raspoređeni.
Godovi su zapravo vegetativni prikaz rasta drveta, i svaki koncentrični krug govori o jednoj vegetatvnoj godini.
O gustoći godova majstori mogu odrediti "dobro drvo" ili loše drvo.
Razmaci između godova određuju kvalitetu drveta, tako da manji razmaci između njih kazuje da je drvo kvalitetnije.
Drvo "radi", tj, ono se rasteže, savija, izbacuje pod određenim zakonitostima. Te zakonitosti stvara vlaga unutar vlakana, pa presjek i struktura vlakana određuju karakteristike.
Sirovo drvo sadrži oko 75% vlage. dok je tehnički suho drvo sa maximalno 15% vlage.
Npr, drvo za izradu glazbala treba imati najviše 7 % vlage..
Priliko sušenja, vlaga iz vlakana se smanjuje, drvo puca ili se izvija.
Takove pojave se dešavaju ako se drvo suši u neadekvatnim uvjetima ili na pogrešnim mjestima.
Prirodno sušenje treba da se odvija na otvorenom mjestu bez direktnog sunčanog svjetla, na dobro provjetrenom mjestu, uz povremeno polijevanje, kaoko bi se spriječilo naglo pucanje.
Umjetno sušenje drva u sušarama je brže i kavlitetnije jer se drvo suši u idealnim uvjetima.
Greške u strukturi drveta.
Struktura drveta često nije idealna.
Drvo je prošarano raznim pukotinama, čvorovima, i greškama u rastu.
Pukotine nastaju zbog nepravilnog sušenja, a čvorovi su obično površinski dijelovi od kojeg je odrezana grana.
Te nepravilnosti se u stolarskim radionicama rješavaju lijepljenjem, ispunjavanjem pukotina drugim materjalima, te umetanjem drugh dijelova drveta..
Drvo se prilikom sušenja, na tim mjestima izbacuje, vitoperi ili jednostavno prekine.
Osim toga, crnogorica obiluje smolom u drvetu, pa i takve pojave utječu na stabilnosti drveta.